24 mar, 2020
Povratak na naslovnu

Uticaj korona virusa i reakcija centralnih banaka

Povećana neizvesnost u pogledu ekonomskih izgleda

Globalno širenje korona virusa je ljudska tragedija koja se odvija širom sveta, a Evropa se smatra trenutnim epicentrom. Kako se korona virus brzo širi, postaje očigledno da će se finansijski sistem suočiti sa najvećim testom još od 2008. godine. Merenje ekonomskog uticaja je izuzetno složeno i stvara značajnu neizvesnost u vezi sa ekonomskim izgledima i pratećim negativnim posledicama. Ovakav nagli porast neizvesnosti može dovesti u opasnost i ekonomski rast i finansijsku stabilnost. Investitori su zabrinuti zbog ekonomske krize koja preti da uspori njihov rast i smanji profit kompanija.

Kao glavni uzrok krize navode se zatvorene fabrike, otvoreni karantini, ograničena putovanja i otkazani veliki događaji. Berze u velikim ekonomijama, poput SAD-a, EU i Japana, naglo su pale i svedočile su rastu nestabilnosti. Investitori su uplašeni u pokušaju da sagledaju najnovije rizike izazvane pandemijom korona virusom. Kao rezultat ovog naglog porasta neizvesnosti, oni pokušavaju da sredstva preusmere iz relativno rizičnih u sigurnije poduhvate. U međuvremenu, kompanije se suočavaju sa većim troškovima finansiranja na tržištu. Shodno tome, većina kompanija odlaže odluke o investiranju dok istovremeno pojedinci odlažu potrošnju jer se osećaju finansijski nesigurno. Jedno je sigurno, pored ekonomskih politika i fiskalnih mera, prave i blagovremene mere monetarne i finansijske stabilnosti biće od vitalnog značaja za jačanje globalne, a samim tim i državne ekonomije.

 

Mere monetarne politike

Gore izložena situacija zajedno sa očekivanjima niske inflacije (za Srbiju više na ovom linku) zasnovano na kretanju inflacije u februaru), znači da  će mere monetarne politike imati ključnu ulogu. Centralne banke treba brzo da deluju ubrizgavanjem likvidnosti i snižavanjem kamatnih stopa kako bi smanjile pooštravanje finansijskih uslova, čime bi sprečile moguću kreditnu krizu. Usklađene akcije zemalja povećaće snagu monetarne politike. Stoga „globalna saradnja radi usklađivanja monetarne politike mora biti visoko na dnevnom redu“ –  glavna je politika koju propagira MMF. Dobra likvidnost unutar zemalja i preko granica preduslov je za uspešan preokret brzog pooštravanja finansijskih uslova. U ovim vanrednim okolnostima, ako pritisci likvidnosti ugrožavaju funkcionisanje tržišta, centralne banke će morati da istupe i hitno obezbede likvidnost. Shodno tome, vodeće centralne banke širom sveta (na primer, američke Federalne rezerve, Banka Engleske, Banka Kanade i Banka Australije) su u poslednjih nekoliko dana odlučile da smanje svoje kamatne stope, najavljujući svoju spremnost da preduzmu sve raspoložive mere za sprečavanje negativnih posledica širenja korona virusa na globalni ekonomski rast. Slične mere je preduzela i centralna banka Srbije – Narodna banka Srbije („NBS“) kao javna institucija zadužena za zaštitu vrednosti i kupovne moći novca.

 

 

  1. NBS smanjila referentnu kamatnu stopu

Izvršni odbor Narodne banke Srbije na vanrednoj sednici održanoj 11. marta 2020. godine, odlučio je da referentnu kamatnu stopu smanji za 50 baznih poena, na nivo od 1,75%. Donoseći takvu odluku, NBS blagovremeno i na adekvatan način reaguje na pojačanu neizvesnost u međunarodnom okruženju izazvanu širenjem korona virusa. Ova odluka je u skladu i sa povoljnim kretanjima u domaćem okruženju. Smanjenjem referentne kamatne stope u uslovima niskih inflatornih pritisaka, Narodna banka dodatno podržava kreditni i privredni rast. Istovremeno, NBS je odlučila da suzi koridor svojih osnovnih kamatnih stopa, sa ±1,25 procentnih poena na ±1 procentni poen u odnosu na referentnu kamatnu stopu. Time je kamatna stopa na depozitne olakšice smanjena za 25 baznih poena, na 0,75%, a stopa na kreditne olakšice za 75 baznih poena, na nivo od 2,75%.

NBS ističe da je domaći ekonomski i finansijski sistem stabilan i dovoljno jak da se suoči s potencijalnim negativnim posledicama širenja virusa korona. Takođe, domaći faktori koji tokom proteklih godina doprinose rastu domaće ekonomije nastaviće da imaju snažan podsticajni efekat na privrednu aktivnost u Srbiji. Ovi faktori su predstavljeni količinom deviznih rezervi i smanjenim spoljnim dugom. Na kraju februara, bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije iznosile su 13.458,6 miliona evra, a neto devizne rezerve (devizne rezerve umanjene za devizna sredstva banaka po osnovu obavezne rezerve i drugim osnovima) iznosile su 11.371 milion evra (videti ovde).

 

Politika finansijske stabilnosti

Oštar pad kamatnih stopa, u kombinaciji sa rastućom zabrinutošću u pogledu ekonomskih izgleda, takođe je pobudio zabrinutost investitora u pogledu snage banaka. Cene akcija banaka naglo su pale, a cene obveznica banaka takođe su se našle pod određenim pritiskom. Dobra vest je da su banke uglavnom otpornije nego pre finansijske krize iz 2008. godine, jer imaju veću kapitalnu i likvidnu osnovu. To znači da su rizici za finansijsku stabilnost koji proizlaze iz bankarskog sektora znatno niži, uprkos padu cena akcija. Kako god, nadzorni organi bi trebali pomno pratiti kretanja u bankama. S obzirom na, nadamo se, privremenu prirodu situacije sa korona virusom, banke bi mogle razmotriti privremeno restrukturiranje uslova vraćanja duga za klijente koji su najviše pogođeni (više o ovome možete pogledati na Narodna banka Srbije uvodi zastoj u otplati obaveza u trajanju od 90 dana). Supervizori treba usko da sarađuju sa bankama kako bi osigurali da takve radnje budu i transparentne i privremene. Cilj mora biti očuvanje finansijske snage banaka i sveukupne transparentnosti u finansijskom sektoru. U skladu sa tim, preduzete su sledeće mere.

 

  1. NBS zadržala stopu kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala na nepromenjenom nivou

Izvršni odbor Narodne banke Srbije, na sednici održanoj 12. marta 2020. godine, odlučio je da stopu kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala za Republiku Srbiju zadrži na nivou od 0%, u cilju podrške kreditnoj aktivnosti banaka. Naime, NBS na tromesečnom nivou obračunava referentni pokazatelj na osnovu kojeg utvrđuje stopu kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala za Republiku Srbiju. Obračun referentnog pokazatelja zasniva se na odstupanju međusobnog odnosa ukupnih kredita i bruto domaćeg proizvoda od njegovog dugoročnog trenda. Dodatne informacije o kontracikličnom zaštitnom sloju kapitala i obrazloženje za donošenje ovakve odluke dostupne su na sajtu NBS u delu zaštitni slojevi kapitala.

 

Dalje mere NBS

 

  1. Dodatna devizna svop aukcija

NBS je najavila da će u ponedeljak, 23. marta, organizovati dodatnu deviznu svop aukciju – kupovinu deviza (evra) za dinare, za obezbeđenje dinarske likvidnosti bankarskom sektoru na rok od tri meseca, po povoljnoj dinarskoj kamatnoj stopi od 0,85%. Iako NBS ističe da ni dinarska ni devizna likvidnost domaćeg bankarskog sektora nisu ugrožene i da postoje dovoljne rezerve (viškovi likvidnosti) za normalno funkcionisanje finansijskog sistema, odluka o organizovanju dodatne svop aukcije kupovine deviza ima za cilj dodatnu podršku domaćem finansijskom sistemu i ukupnim ekonomskim tokovima. Naime, devizne svop aukcije predstavljaju regularni instrument koji NBS stoji na raspolaganju za regulisanje dinarske i devizne likvidnosti bankarskog sektora. Dodatne svop aukcije kupovine deviza za dinare, koje je NBS već organizovala, pokazale su se izuzetno uspešnim i doprinele su održavanju stabilnosti na novčanom tržištu u uslovima privremenog smanjenja viškova dinarske likvidnosti.

 

  1. Repo kupovina dinarskih državnih hartija od vrednosti

NBS će u utorak, 24. marta, organizovati dve aukcije repo kupovine dinarskih državnih hartija od vrednosti, s rokovima dospeća transakcija od sedam dana i tri meseca, po povoljnoj kamatnoj stopi od 0,75% na obe ročnosti (jednako kamatnoj stopi na depozitne olakšice)

Organizovanjem ove dve vrste aukcija olakšava se upravljanje likvidnošću banaka, s obzirom na to da će banke do potrebnih dinarskih sredstava moći da dođu i na osnovu dinarskih državnih hartija od vrednosti (repo aukcije) i na osnovu deviza (devizne svop aukcije), koje bi služile kao sredstva obezbeđenja u navedenim transakcijama sa NBS.

 

Zaključak

Sve u svemu, opšti zaključak je da u ovom vremenu vanrednih izazova kreatori politika moraju delovati odlučno i sarađivati na globalnom nivou da bi sačuvali monetarnu i finansijsku stabilnost. Važno je da mere monetarne i fiskalne politike i dalje budu u potpunosti koordinirane, što će olakšati očuvanje postignute makroekonomske stabilnosti i umanjiti negativne efekte trenutne situacije. Takođe je važno da NBS i dalje pažljivo nadgleda globalna kretanja i proceni njihove uticaje na domaću ekonomiju i inflaciju i blagovremeno reaguje kako bi sačuvala dostignute cene i finansijsku stabilnost i doprinela održivom ekonomskom rastu zemlje. Dugo se uspešno koristi mantra „nadajte se najboljem, pripremajte se za najgore“. Nijedna država u ovakvoj situaciji ne može i ne sme biti sama. U skladu s tim, države članice mogle bi potražiti pomoć MMF-a kako bi se suočile sa ovom teškom, ali nadamo se privremenom krizom.

 

Za više informacija kontaktirajte nas putem adrese covid19@geciclav.com