21 jan, 2021
Povratak na naslovnu

Bitka Evropske komisije sa poremećajem u privredi EU – Saga se nastavlja

Sigurno se sećate Privremenog okvira za mere državne pomoći za podršku privredi u trenutnoj pandemiji COVID-19 („Privremeni okvir“), usvojenog 19. marta 2020. godine (članak dostupan ovde), usred izbijanja korona virusa koji je napravio pakao u svim sferama aktivnosti kako država članica EU tako i država u procesu pridruživanja EU. Na isti način, Evropska komisija („Komisija“) 13. oktobra 2020. godine je produžila i proširila delokrug Privremenog okvira (članak dostupan ovde).

Kraj ili priča bez kraja?

Još uvek nema kraja – Naime, 19. januara 2021. godine, Komisija je poslala državama članicama na konsultacije nacrt predloga za produženje i dalje prilagođavanje područja primene Privremenog okvira do 31. decembra 2021. godine, koji je donet kao podrška privredi u kontekstu izbijanja korona virusa.

Izvršna potpredsednica Margaret Vestager, nadležna za politiku zaštite konkurencije, izjavila je: „Zbog širenja drugog talasa korona virusa i dalje znatno utiče na naše živote, kompanijama širom Evrope potrebna je dodatna podrška kako bi prebrodili krizu. Stoga predlažemo  produženje privremenog okvira državne pomoći do 31. decembra 2021. i povećanje iznosa pomoći dostupne kompanijama u okviru određenih merama kako bi se osigurala efikasna podrška.“

Šta je novo?

Nacrt predloga, poslat na konsultacije, uključuje sledeće:

  1. produženje postojećih odredbi Privremenog okvira do 31. decembra 2021. godine;
  2. povećanje gornje granice za iznose pomoći dodeljene na osnovu Privremenog okvira (trenutno do 120 000 evra po kompaniji koja posluje u sektoru ribarstva i vodoprivrede, 100 000 evra po kompaniji koja se primarno bavi proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda, i 800 000 evra po kompaniji koja posluje u drugim sektorima) i za mere kojima se doprinosi fiksnim troškovima kompanije koji nisu pokrivena njihovim prihodima (trenutno do 3 miliona evra po kompaniji); i
  • omogućavanje državama članicama kasniju konverziju odobrenih otplatnih instrumenata (uključujući zajmove) u iznosu do 800 000 evra po kompaniji (120 000 evra po kompaniji koja posluje u sektoru ribarstva i vodoprivrede i 100 000 evra po kompaniji koje se primarno bavi proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda) u bespovratna sredstva.

Nastavićemo da pratimo kako će države članice reagovati i kako se Evropa kreće od kriznog menadžmenta ka ekonomskom oporavku i obaveštavaćemo vas.