Ulaganje u hartije od vrednosti u vreme vanrednog stanja – Šta je novo?

Par nedelja nakon uvođenja vanrednog stanja, pored drugih mera čiji je cilj da se obuzda epidemija koronavirusa, na red su došle i ekonomske mere.  Jedna od ekonomskih mera koju je Vlade usvojila tiče se ovlašćenja Agencije za osiguranje depozita Republike Srbije (“Agencija”) i ulaganja u hartije od vrednosti.

U skladu sa tim, Vlada je donela Uredbu o ulaganju za vreme vanrednog stanja deviznih sredstava kojima upravlja Agencija za osiguranje depozita[1] (“Uredba”) od 25. marta 2020. godine, kada je i stupila na snagu.

Hartija od vrednosti je pismena isprava koja u sebi sadrži imovinsko pravo (stvarno ili obligaciono) – kojom se izdavalac obavezuje da ispuni upisanu obavezu prema njenom zakonitom imaocu.  Republika Srbije može da izdaje hartije od vrednosti u dinarima, a isto tako i u stranoj valuti.

Agencija je dužna da novčana sredstva fonda za osiguranje depozita drži na posebnom depozitnom računu otvorenom kod Narodne banke Srbije, te ih na osnovu odluke Upravnog odbora ulaže u dužničke hartije od vrednosti koje izdaje Republika Srbija ili Narodna banka Srbije. Međutim, donetom Uredbom se uređuje poseban način ulaganja deviznih sredstava kojima upravlja Agencija za vreme vanrednog stanja nastalog usled bolesti COVID-19.

Naime, Uredba propisuje da se za vreme vanrednog stanja neće primenjivati ograničenja određena u Zakonu o Agenciji za osiguranje depozita[2] i Zakon o osiguranju depozita[3]. Agencija u devizne dužničke hartije od vrednosti koje izdaje Republika Srbija može ulagati više od četvrtine deviznih sredstava kojima upravlja.

Agencija za osiguranje depozita, ima propisan limit sredstava može da ulaže u strane i domaće hartije od vrednosti. U praksi, Agencija može da ulaže samo u hartije od vrednosti najbonitetnijih država (Nemačka, Švajcarska, Amerika). Poenta ulaganja je da se ostvari neki prinos uz minimalan rizik.

Nakon okončanja vanrednog stanja, Agencija je dužna da u roku od godinu dana od dana prestanka vanrednog stanja uskladi iznos uloženih deviznih sredstava sa relevantnim procentima koji propisuje regulativa.

Na kraju, Zakon o osiguranju depozita propisao je granicu za minimum ulaganja za gotov novac i depozit, dok je ovom Uredbom pomeren upravo maksimum koji je postavljen Zakonom, te Agencija može ulagati i više od propisanih 25% deviznih sredstava u hartije od vrednosti drugih, možda u narednom periodu bonitetnijih država.

[1] „Službenom glasniku RS“, br. 42/2020;

[2] „Službeni glasnik RS“, br. 14/15 i 51/17;

[3] „Službeni glasnik RS“, br. 14/15, 51/17 i 73/19.

 

Za više informacija možete nas kontaktirati na  covid19@geciclaw.com